O nama - Službe - Odjeljenja - Vodič - Dokumenti - E-katalog - E-knjige - Adresar - Galerija - Arhiva - Linkovi - Kontakt - Zabava - Mapa
s
s

Novosti

              
                                    POKLON BIBLIOTEKE SARAJEVA

Za prvih 50 korisnika koji se u četvrtak 01. septembra 2016. godine učlane u Centralno odjeljenje (ul. Mis Irbina 4. Radno vrijeme od 08 do 20 sati) Biblioteka Sarajeva je obezbijedila poklon DVD - dio digitalizirane vrijedne kolekcije Biblioteke Sarajeva.

                   UČLANJENJE U BIBLIOTEKU SARAJEVA

S početkom nove školske godine JU Biblioteka Sarajeva želi radost čitanja učiniti bližom svim stanovnicima glavnog grada Bosne i Hercegovine i zato kreće s velikom kampanjom učlanjivanja koja će biti usmjerena ne samo prema učenicima osnovnih i srednjih škola i studentima, nego i prema građanstvu. Štampan je atraktivan informativno-propagandni materijal koji će biti distribuiran u sve kulturne i obrazovne institucije i dijeljen građanima putem pošte, brendiranih info pultova instaliranih na najfrekventnijim mjestima u gradu, ali i u okviru svih šesnaest pozajmnih odjeljenja Biblioteke koji su disperzirani na području Kantona Sarajevo.

Godišnja članarina je svega 15 KM i ispod je prosječne cijene jedne knjige, a omogućava pozajmicu recentne stručne literature, beletristike, lektirnih naslova i popularne knjige iz bogatog i ažuriranog fonda.

U šest pozajmnih odjeljenja već se primjenjuje COBISS/Pozajmica i uvedene su ID članske karte sa bar kodom, te je prelaskom na automatiziranu pozajmicu bibliotečke građe uspostavljena jedinstvena baza bibliografskih podataka i podataka o stanju fonda, kao i moderniziran način rada. U narednom periodu sistem COBISS/Pozajmice implementirat će se u svim odjeljenjima Biblioteke Sarajeva, što će omogućiti brojne pogodnosti našim korisnicima.

Uporedo s podizanjem efikasnosti u radu s korisnicima biblioteke, JU Biblioteka Sarajeva će uskoro i radno vrijeme prilagoditi potrebama korisnika, a povrat knjiga će se moći izvršiti ne samo u odjeljenju gdje je knjiga pozajmljena, nego i u bilo kojem drugom odjeljenju. Vrijedi napomenuti da je u toku i proces promjene vizuelnog identiteta, od novog logotipa koji predstavlja stiliziranu "mudru sovu" i, uskoro, nove web stranice, preko većeg prisustva na svim društvenim mrežama, do ugradnje led panela u sva odjeljenja, čime će se poboljšati komunikacija s korisnicima ali i otvoriti novi marketinški prostor za povećanje vanbudžetskih prihoda neophodnih za uspješan rad i modernizaciju ove značajne kulturne ustanove. Također, digitalni repozitorij, digitalizirana vrijedna građa, kao i elektronska knjiga biće dostupni članovima Biblioteke na matičnoj web stranici.

9. međunarodna konferencija BAM 2016.

Međunarodna konferencija BAM 2016. sa temom Programi zaštite, promocije i približavanja kulturne baštine široj javnosti održat će se 28. i 29. oktobra 2016. godine u Zemaljskom muzeju u Sarajevu i Narodnoj biblioteci Mostar i Muzeju Hercegovine u Mostaru.

Na konferenciji BAM 2016, bit će prezentirana i posterska izlaganja i radionice.

Više na bam.ba

BIBLIOTEKA I IZAZOVI CYBER KULTURE

"Za samo 0,04 KM dnevno…", kako bi to danas rekli jezikom marketinga, postanimo članovi velike čitalačke porodice, sačuvajmo vrijednosti kulture čitanja i obrazovanja, promovišimo informatičko znanje i informacijsku pismenost, izgradimo zajedno savremenu i prepoznatljivu biblioteku kakvu Sarajevo zaslužuje i mora imati – biblioteku koja će u 21. vijeku imati sve one atribute koje imaju biblioteke evropskih i svjetskih metropola i koja će biti spremna odgovoriti izazovima u vremenu koje predstoji.

Uprkos pesimističnim predviđanjima o "smrti knjige" i sumraku Gutenbergove galaksije koju je još šezdesetih godina prošlog vijeka nagovijestio Marshall Mcluhan, te uprkos najavama da će elektronska knjiga potpuno zamijeniti štampanu a biblioteke prestati egzistirati u svom izvornom obliku to se, evidentno, nije dogodilo. Istina, činjenica je da živimo tek drugu dekadu informacijskog doba, a svjedočeći digitalnoj revoluciji u kojoj se informatičke i komunikacijske tehnologije razvijaju neslućenom brzinom ne možemo sa sigurnošću tvrditi da se Mcluhanova predviđanja neće i obistiniti. Sigurno je da ćemo se, prije ili kasnije, suočiti sa raznim tehnološkim promjenama koje će donijeti brojne novine u mnogim sferama života, a možda i u potpunosti izmijeniti dosadašnji način življenja. Bilo kakva racionalna promišljanja, a još manje proročanske vizije iz kojih bi se dao naslutiti kauzalitet futurističkog scenarija izgledaju gotovo nemogući iz današnje perspektive – možda transhumanistička predviđanja o "postčovjeku" postanu realnost; možda nas zamijene roboti.

Biće šta već i kako bude, a mi se vratimo priči o knjigama i biblioteci. Elektronski mediji koji su danas nezaobilazan način prenosa informacija, i koji već odavno preuzimaju mnoge funkcije knjige, sublimiraju u sebi i vještinu procesa čitanja koja se ranije uglavnom povezivala sa štampanom knjigom. Opravdano je bilo očekivati da će fokus na digitalno okruženje donekle uticati na smanjenje interesa za knjigu i biblioteku, što se posebno odnosi na generaciju rođenu devedesetih godina prošlog vijeka – tzv. Net generacija ili Generacija Y – koja izazov i zadovoljstvo čitanja pronalazi prije u hipertekstu, pa i u nelinearnim narativima koji najčešće podsjećaju na strukturu videoigara, nego u tradicionalnoj linearnoj formi literarnog teksta. Stoga su se hipertekstualna djela i e-knjiga jednostavno i lako nametnuli kao prvi izbor spomenutoj generaciji. Ekonomski (i ekološki) prihvatljivija elektronska knjiga postala je za kratko vrijeme veoma popularna među mladima, te se nekadašnje kućne biblioteke koje su brojale i po nekoliko stotina pa i hiljada publikacija danas pretvaraju u virtuelne kolekcije čiju brojnost određuje veličina memorije elektronskog čitača knjiga, tableta ili mobilnog telefona. Treba, naravno, spomenuti da je preduvjet za korištenje elektronskih knjiga i čitanje u hipermedijalnom okruženju prije svega informacijska i informatička pismenost, te nas ne iznenađuje činjenica da u Bosni i Hercegovini još uvijek nije značajnije ugrožena budućnost štampane knjige – s obzirom da ona ne zahtijeva od čitatelja da ima bilo kakve digitalne kompetencije a još manje da posjeduje informatičke vještine i znanja, što je važno naglasiti posebno kada se u vidu ima socijalno-ekonomska slika BiH. Generacijski jâz, osobne sklonosti ili jednostavno hipotetički stav, također je jedno od mogućih objašnjenja zašto se neki pobornici štampane knjige, stajući u njenu odbranu od digitalne budućnosti, pozivaju na Umberta Eca koji kaže da su knjige i dalje "najbolje društvo za brodolom ili Dan poslije". Jasno je da se ovakva "postapokaliptična" viđenja ne mogu bezrezervno uzeti u obzir ali, ujedno, i svako zanemarivanje mogućnosti ovakvih scenarija vodilo bi nas u isključivost. Bez obzira na argumente za i protiv, slobodno se može reći da su današnji mediji elektronske i štampane knjige prije komplementarni nego što se međusobno ugrožavaju i isključuju. Istovremeno, i čitateljima je ostavljen izbor, a mogućnost izbora je svakako privilegija savremenog društva.

Ipak, nesumnjivo je da će daljim razvojem digitalnih tehnologija položaj klasične knjige i biblioteke biti takav da će sve manje predstavljati primarno mjesto pohranjivanja i prenošenja informacija, ali je isto tako neupitno da će veliki broj vrijednih i značajnih djela još dugo "uživati" svoj analogni oblik na bibliotečkim policama prije nego dođe vrijeme za njihovu digitalnu konverziju. Dok se to ne desi, bibliotekari u bibliotekama moraju biti spremni odgovoriti izazovima digitalnog doba, moraju iznova valorizovati načine na koje razvijaju i pružaju bibliotečke usluge kako bi se približile potrebama mladih, postavljajući sebi dodatni zahtjeve i obaveze koji više neće podrazumijevati biblioteku samo kao fizičko mjesto za skladištenje znanja, već će sve više postajati nematerijalni/virtuelni prostor, tačnije baza podataka u kojoj će informacijska i informatička pismenost biti neophodna. U tom kontekstu, cjeloživotno obrazovanje i osposobljavanje bibliotekara za prikupljanje i diseminaciju informacija/podataka, kao i poučavanje i savjetovanje korisnika u korištenju modernih tehnologija, novih medija i digitalnih zbirki, predstavlja imperativ današnjice. U protivnom, biblioteke će iščeznuti zajedno sa generacijama predinformatičkog doba.

Biblioteka Sarajeva

Koristeći prednosti modernih tehnologija, ali još uvijek primarno zadržavajući i tradicionalan način bibliotečkog rada, Biblioteka Sarajeva nastoji zadovoljiti potrebe šire čitalačke publike kroz brojne aktivnosti koje jačaju interes za knjigu i čitanje, što je jedan od temeljnih i najvažnijih zadataka javnih biblioteka. Uloga bibliotekara oduvijek je bila neodvojiva i od cjelokupnog odgojno-obrazovnog procesa, stoga se velika pažnja posvećuje radu sa najmlađom populacijom koji se odvija u dječijim čitaonicama gdje se, kroz zabavne i interaktivne radionice, potiče samostalno čitanje djece i razvija njihova kreativnost. Istovremeno, poseban akcent stavljen je i na rad sa mladima, ne samo na način da Biblioteka popunjava vlastite fondove aktuelnim lektirnim djelima koja su predviđena nastavnim planom i programom osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo, već nastoji da kolekcijama popularne, zabavne i edukativne literature, programskim aktivnostima prilagođenim mladoj generaciji, te obezbjeđenim slobodnim pristupom internetu i multimedijalnim sadržajima, promoviše sve oblike čitanja, zanimanja za književnost, edukaciju i medijsku kulturu. Za "zahtjevnije" čitatelje, studente, profesore, naučne radnike…, Biblioteka Sarajeva nastoji nabaviti adekvatnu literaturu (kupovinom, posudbom ili međubibliotečkom razmjenom), a treba istaknuti da je i u čitaonicama dostupan vrijedan i značajan fond bibliotečke građe koja se inače ne nalazi u slobodnom pristupu i koja je arhivirana u depoima Biblioteke: stručna literatura iz svih oblasti znanja; referentna i priručna literatura (enciklopedije, leksikoni, rječnici, bibliografije, atlasi itd.); posebne zbirke i kolekcije; stara i rijetka knjiga; nekonvencionalna, sitna građa; časopisi, periodične publikacije, dnevni listovi i drugo. Manje "zahtjevni" čitatelji uglavnom prate aktuelnu izdavačku produkciju, a Biblioteka se može pohvaliti da ima odličnu saradnju sa bh. izdavačkim kućama, ali i izdavačima iz regiona, te da ne oskudijeva u ponudi novih izdanja, hit naslova zabavne književnosti i beletristike.



Nastojanje Biblioteke da popularizuje knjigu i čitanje ne ogleda se samo i jedino u radu sa korisnicima koji posjećuju pozajmna odjeljenja i čitaonice, nego i u stalnom zalaganju svih bibliotekara i knjižničara koji tokom cijele godine građanima Kantona Sarajevo i brojnim gostima koji borave u našem gradu žele približiti pisanu riječ i kulturu uopšte. Izložbe (tematske i stalne postavke), književni programi, seminari, predavanja, tribine, dječije radionice itd. samo su neke od aktivnosti kojim Biblioteka sadržajno obogaćuje kulturni život grada. Na web stranici www.bgs.ba je svima omogućeno da na jednom mjestu imaju dostupne sve relevantne informacije o Biblioteci i prate aktuelna dešavanja, te da putem modula „Pitajte bibliotekara“ ostvare elektronsku komunikaciju sa referalnim centrom. Također, korisnicima je na raspolaganju elektronski katalog COBISS, ali i drugi zanimljivi sadržaji (filmovi o Biblioteci, foto galerije, stranice za mlađe korisnike itd.). Ono što se posebno izdvaja jeste resurs digitalizirane i jednim dijelom javno dostupne građe Biblioteke (www.bgs.ba/eknjige). Iako broj digitaliziranih publikacija u posjedu Biblioteke Sarajeva ne prelazi 2.000 bibliotečkih jedinica, što sigurno jeste neznatna brojka u odnosu na velike evropske i svjetske repozitorije, svakako je ohrabrujući uzme li se u obzir da ustanova poput ove barem donekle pokušava nadomjestiti bh. prazninu u ovom segmentu modernog digitalnog doba. S tim u vezi, u daljem radu Biblioteke planirano je objedinjavanje i koordinacija procesa digitalizacije kulturno-historijske baštine (digitalizacija / remedijalizacija zbirki, fondova i rariteta u javnom vlasništvu) na području Kantona Sarajevo u skladu sa UNESCO-vim Smjernicama za projekte digitalizacije (IFLA) i standardima Evropske unije. Sve to treba da prati formiranje koordinacionog tijela i kreiranje projektne strategije; evaluacija građe za digitalnu konverziju; prezentacija virtuelne zbirke preko jedinstvenog digitalnog repozitorija na namjenski izrađenoj web platformi; primjena informacionih tehnologija u smislu softverske i hardverske podrške, kao i angažovanje ljudskih resursa (edukacija, međuinstitucionalna, međukantonalna, regionalna i internacionalna saradnja). Realizacijom ovog plana intenzivirali bi se poslovi na digitalizaciji građe, katalogizaciji i izradi prateće e-bibliografije, te kreiranju online digitalne biblioteke. Također, građa bi postala nemjerljivo dostupnija korisnicima ali i sačuvana od fizičkog kontakta i oštećenja (stvaranjem digitalnih kopija povećala bi se dostupnost (raritetnih) štampanih i rukopisnih izdanja, popunili bibliotečki fondovi, te stvorile mogućnosti pozajmljivanja i brže distribucije elektronskih publikacija (digitalnih kopija) bez oštećenja izvornog dokumenta). S obzirom na to da Biblioteka Sarajeva ima zadatak neprestano raditi na identifikaciji, očuvanju i zaštiti kulturne baštine i identiteta Kantona Sarajevo, čini se prioritetnim rad na ovom projektu koji, ujedno, prati i savremene zahtjeve i standarde bibliotekarstva i bibliotečkog poslovanja. Istovremeno, promocija digitalizacije kao vida zaštite kulturno-historijskog blaga, online dostupnost digitaliziranih publikacija, kao i činjenica da u bibliotekama Bosne i Hercegovine još uvijek ne postoji organizovana veća zbirka dostupnih elektronskih publikacija, ukazuje na neminovnost i svrsishodnost procesa digitalizacije. Važnost programa digitalizacije ogleda se i u činjenicama da je baziran na pružanju pristupa digitaliziranim materijalima danas i u budućnosti, na razvijanju tehničke infrastrukture za pristup tim materijalima, te na obezbjeđenju prava i arhiviranja digitalnih publikacija. To, zapravo, podrazumijeva i poticaj razvoju kreativne industrije u okviru institucija kulture, upravljanje trajnim arhivima, demokratizaciju pristupa javnom dobru i podizanje nivoa svijesti o značaju i potrebi zaštite dokumentarnog naslijeđa. Sve ovo je od velike važnosti za biblioteke današnjice, jer se jedino takvim pristupom može odgovoriti izazovima informacijskog doba i osigurati opstanak u eri digitalne tehnologije. A za takvo nešto neće biti dovoljno samo angažovanje bibliotekara, nego i podrška lokalne zajednice koja treba prepoznati potrebu očuvanja kulturne baštine, naglašavati vrijednosti kulture čitanja i obrazovanja, promovisati informatička znanja i informacijsku pismenost kao kompetencije neophodne za upotrebu digitalnih tehnologija i korištenje digitalnih resursa, te aktivno učestvovati u izgradnji prepoznatljive i moderne javne biblioteke kakvu Sarajevo zaslužuje i mora imati – biblioteke koja će u 21. vijeku imati sve one atribute koje imaju biblioteke evropskih i svjetskih metropola i koja će biti spremna odgovoriti izazovima u vremenu koje predstoji.

Ovaj kratki pregled položaja biblioteka istovremeno predstavlja i svojevrsni strateški dokument kojim se naglašava značaj i obaveze bibliotečke profesije danas i u budućnosti, ali i dokument koji poziva širu lokalnu zajednicu da se aktivno uključi u očuvanje i zaštitu kulturne baštine i identiteta Kantona Sarajevo i ujedno postanu članovi velike čitalačke porodice  – a članarina u Biblioteci Sarajeva iznosi samo 15 KM za 12 mjeseci, ili kako bi se današnjim jezikom marketinga izrazilo "potrebno je izdvojiti samo 0,04 KM dnevno…"                                 
                                                                         






E-knjige: Više od 200 online dostupnih monografskih i serijskih publikacija, razglednica Sarajeva, dokumenata arhivske i arheološke građe Bosne i Hercegovine, kartografske građe...






Kako ocjenjujete usluge Biblioteke?
Odlicne
Dobre
Zadovoljavajuce
Lose
Imam komentar (upisati)

Pogledaj rezultate







A. Hemon: Knjiga mojih života
B. Sejranović: Ljepši kraj
D. Džamonja: Ako ti jave da sam pao
F. Šehić: Knjiga o Uni
E. Karić: Slučajno čovjek
F. Begović: Begovi su pali na tjeme
F.Edgü: To godišnje doba u Hakâriju
H. Murakami: Norveška šumal
J. Barnes: Pretresanje
P. Torday: Lov na losose u Jemenu
A. Baricco: Emmaus
W. Styron: Sofijin izbor
A. Maalouf: U ime identiteta
J. Ortega y Gasset: Pobuna masa
L. Manford: Kultura gradova
N. Wolf: Mit o ljepoti
R. Konstantinović: Filozofija palanke
G. Cooper: Knjiga mrtvih duša
G. Musso: Djevojka od papira
K. Hossein: A planine su odjekivale


TOP 5 - Preporuke i prikazi knjiga

Biblioteke u sistemu COBISS.BH
KANTON SARAJEVO
 
Akademija nauka i umjetnosti BiH
Akademija scenskih umjetnosti
Arhitektonski fakultet
BH Telecom
Biblioteka IMIC-a
Biblioteka Sarajeva
Biblioteka za slijepa i slabovidna lica
Ekonomski fakultet
Fakultet političkih nauka
Fakultet za kriminalisitku
Filozofski fakultet
Građevinski fakultet
Katolički bogoslovni fakultet
Muzička akademija
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Parlamentarna skupština BiH
Pravni fakultet
Prirodno-matematički fakultet
Stomatološki fakultet sa klinikama
Veterinarski fakultet

s
s
Arhiva   

©2007 BuonArte.com