 |
E-knjige ( Klikom na sliku otvarate digitalizirani zapis ili fotografiju)
U skladu sa principima otvorenog pristupa znanju i informacijama Biblioteka Sarajeva radi i na elektronskom pohranjivanju i kreiranju virtuelne zbirke fondova koji predstavljaju javno i kulturno dobro Bosne i Hercegovine. Ukoliko smatrate da su Vaša autorska prava narušena molimo Vas da nam se obratite na adresu: info@bgs.ba.
|
|
|
BIBLIOTEKA GRADA SARAJEVA 1947. - 2007.
Biblioteka Sarajeva je institucija od posebne društvene važnosti i ima značajnu ulogu u unapređenju obrazovnog nivoa stanovništva i očuvanju kulturne baštine Bosne i Hercegovine. Dio je obimnog bibliotečkog sistema i doprinosi stalnom razvoju bibliotekarstva i efikasnijoj konsolidaciji informacionih tokova. Posjeduje vrijedne kolekcije knjiga od kojih se neke ubrajaju u spomenike kulture.
Kao posebni fondovi izdvajaju se Zavičajna, Sarajevska i Spomenička zbirka, fond strane knjige, multimedijalna građa, te zbirke edukacionih sredstava za najmlađe. Godine 2007. objavljena je monografija u povodu 60 godina postojanja.
Sarajevo: Biblioteka grada Sarajeva, 2007., 95 str.
|
|
|
IVO BOJANOVSKI: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA
Ova monografija ο Bosni i Hercegovini u antičko doba nudi arheološki aspekt njezina razvitka u antici, a prvenstveno u rimsko doba. U obradi tih tema autor se služio i statističko-epigrafskom metodom, koja, i pored njenih izvjesnih mana, kod većeg broja natpisa (već po zakonu velikih brojeva, si licet exemplis in parvo grandibus uti) daje dosta realne rezultate. U kombinaciji s arheološkim, historijskim i onomastičkim materijalom, takva metoda ne daje samo elemente za određenije praćenje i datiranje toka urbanizacije nego i podatke ο porijeklu i strukturi stanovništva, dakle i one koji govore ο domačem stanovništvu (aborigines), što je u pomanjkanju narativnih vijesti napose korisno i značajno. (Iz Predgovora)
Sarajevo: Centar za balkanološka ispitivanja, 1988., 221 str.
|
|
|
ESAD KURTOVIĆ: BIBLIOGRAFIJA OBJAVLJENIH IZVORA I LITERATURE O SREDNJOVJEKOVNOJ BOSNI 1978. - 2000.
Esad Kurtović, bosanskohercegovački medievalista, rođen je 1965. godine u Bosanskoj Krupi, diplomirao je 1990. na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu (sa temom Dubrovačke kolonije u srednjovjekovnoj Srbiji). Magistrirao je 2000. godine sa temom Ulaganje novca na dobit u konavoskom krugu, a 6. septembra 2006. godine je odbranio doktorsku tezu Sandalj Hranić Kosača i njegovo vrijeme. Objavljivao je u skoro svim bosanskohercegovačkim časopisima, kao i u nekoliko međunarodnih, od kojih su najznačajniji: Prilozi Instituta za istoriju (Sarajevo), Bosna Franciscana (Sarajevo), Hrvatska misao (Sarajevo), Godišnjak Bošnjačke zajednice kulture Preporod (Sarajevo), Znakovi vremena (Sarajevo), Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH (Sarajevo), Glasnik Zemaljskog muzeja BiH (Sarajevo), Most (Mostar), Hercegovina (Mostar), Naša škola (Sarajevo), Glasnik arhiva i Društva arhivskih radnika (Sarajevo), Radovi Filozofskog fakulteta (Sarajevo), Glasnik Rijaseta Islamske zajednice (Sarajevo), Almanah (Podgorica), Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku (Dubrovnik).
Sarajevo , 2007., 507 str.
|
|
|
SEVDALINKA
Sevdalinka predstavlja jedinstven narodni muzički izraz u Bosni i Hercegovini, koji se može pohvaliti dugom i bogatom tradicijom. U brojnim slučajevima "sevdalinka" se jednostavno zove i "sevdah". Sama riječ sevdalinka potječe od arapske riječi "sawda" što znači "crna žuč", a u turskom jeziku ovaj pojam se veže za melanholično raspoloženje, da bi u bosanskom jeziku pojam "sevdah" dobio značenje čežnje, ljubavnog žara, ljubavnih jada. Sevdalinka je prvenstveno gradska narodna pjesma Bošnjaka, mada je popularna širom Jugoistočne Evrope. Ne može se odrediti tačan vremenski period nastanka sevdalinke, ali se pretpostavlja da je ona nastala u osmanskom periodu Bosne kada su formirana prva gradska naselja. Nastanak prvih gradova sa svim institucijama (škole, biblioteke, sudovi, i sl.), kao i glavnih gradskih četvrti - mahala, uvjetovao je razvoj drugačijeg načina života od onog u srednjovjekovnoj Bosni. U mahalama, koje su bile namjenjene isključivo za stanovanje i gdje su kuće bile ograđene visokim zidovima, veoma se poštovala privatnost. Kuće su se djelile na ženski dio kuće - haremluk i muški dio kuće - selamluk. Stoga su žene bile zaštićene od radoznalih muških pogleda, te se razvio mnogo intimniji način života od onoga na selu. Kuće su također imale i bašče i avlije sa mnogo različitog cvijeća, a neke i šadrvane sa vodom. Kult vode, koji je bio veoma raširen u Bosni i Hercegovini, nastanak mahala i razvoj intimnog načina života uvjetovali su nastanak i razvoj sevdalinke. Autori sevdalinki su nepoznati, tj. sevdalinka je nastajala u narodu, te se generacijama prenosila i uobličavala, da bi do nas došla kao savršeno izbrušen i formiran oblik.
|
|
(13,6MB)
PDF |
UNIVERZITETSKO SPORTSKO DRUŠTVO "BOSNA" 1947 - 2007.
proizvoditi sportske potencijale i donositi radost mnogobrojnim navijacima i drugim ljubiteljima sporta. Ovaj nimalo lak zadatak, sportisti, treneri i sportski radnici veoma uspješno rade svih 60 godina postojanja našeg društva suocavajuci se s razlicitim poteškocama i problemima u svome radu. No, svako pozitivno rješenje takvih poteškoca cini uspjeh svih nas BOSNAŠA još dražim i sladim.
Sarajevo: USB Bosna, 2007., 193 str.
|
|
|
IVAN FRANJO JUKIĆ: PUTOVANJE IZ SARAJEVA U CARIGRAD
Ivan Frano Jukić, bosanski franjevac, prosvjetitelj, etnograf, pjesnik i književnik, rođen je u Banjaluci 1818. godine, a preminuo u izgnanstvu u Beču 1857. Pokretač je jedne od prvih svjetovnih škola u Bosni 1849. godine. Istovremeno Jukić slovi i kao pokretač i urednik prvog književnog časopisa u Bosni "Bosanski Prijatelj". Njegov "Zemljopis i Poviestnica Bosne" dugo su smatrani najznačajnijim djelom za izučavanje historije i geografskih odlika zemlje Bosne. Zagovarao je kulturne i lične slobode, slobodu štampe i svjetovno školstvo. Pisao i pod pseudonimom Slavoljub Bošnjak, čime je isticao svoju bezgraničnu ljubav prema Bosni i svoje bošnjaštvo. Kako je živio u 19. vijeku za vrijeme srpskih i hrvatskih nacionalnih pokreta, koji su vršili jak pritisak na Bošnjake Ivan Frano Jukić je 1848. godine objavio i sljedeći tekst: "Mi Bošnjaci njekad slavni narod sad jedva da smo živi nas samo kao očenutu glavu od stabla slavjanskog gledaju priatelji naukah i žale nas.... Vrime je da se i probudimo od dugovične nemarnosti; dajte pehar, te carpite iz studenca pomnje mudrost, i nauk; nastojte da najpred naša serca očistimo od predsudah, fatajmo za knjige i časopise, vidimo što su drugi uradili, te i mi ista sredstva poprimimo, da naš narod prosti iz tminah neznanstva na svitlost isitne izvedmo." Izvor: http://bs.wikipedia.org/wiki/Ivan_Franjo_Jukic
|
|
|
ALEKSA ŠANTIĆ: IZABRANE PJESME
Aleksa Šantić (1868 - 1924) bosanskohercegovački pjesnik i jedan od najpoznatijih predstavnika novije lirike u BiH. Najveći dio svog života je proveo u rodnom Mostaru. Bio je i jedan od osnivača kulturnog lista „Zora“ kao i predsjednik Srpskog pjevačkog društva „Gusle“ u Mostaru. Tu je upoznao i družio se sa poznatim pjesnicima tog doba: Svetozarom Ćorovićem, Jovanom Dučićem, Osmanom Đikićem i drugima. Njegov život je poslužio kao osnova za romantiziranu filmsku biografiju „Moj brat Aleksa“, u kojoj je glavnu ulogu tumačio beogradski glumac Branislav Lečić. Muziku za film komponovao je sarajevski dirigent i kompozitor Ranko Rihtman, a pjesme je otpjevao Dragan Stojnić, dijelom uz podršku okteta „Collegium Artisticum“ iz Sarajeva. Izvor: http://bs.wikipedia.org/wiki/Aleksa_Santic
|
|
|
JOVAN DUČIĆ: IZABRANE PJESME
Jovan Dučić, bosanskohercegovački pjesnik i jedan od naših najznačajnijih simbolista Rođen je u Trebinju 1871. godine. Dučić je odrastao u Trebinju i Mostaru, gdje pohađa osnovnu školu i nižu gimnaziju. Nakon školovanja u Somboru i učiteljevanja vraća se u Mostar, gdje zajedno sa Aleksom Šantićem osniva književni časopis "Zora". Diplomatsku karijeru započeo je 1907., te ostatak života proveo u Carigradu, Sofiji, Rimu, Atena, Madridu, Kairu, Bukureštu.
Za svoga života Dučić se ipak najviše istakao kao pjesnik. Svoju prvu zbirku pjesama objavio je u Mostaru 1901. a drugu u Beogradu 1912. Pisao je i prozu: nekoliko eseja i studija o piscima, "Blago cara Radovana" i pisma iz Švicarske, Grčke, Španije i drugih zemalja. Njegova "Acta Diplomatica" (Diplomatska pisma) su objavljena posthumno u Sjedinjenim Američkim Državama (1952) i bivšoj Jugoslaviji (1991). Umro je u Americi 7. aprila 1943. godine. Izvor: http://bs.wikipedia.org/wiki/Jovan_Ducic
|
|
| |
ISAK SAMOKOVLIJA: IZABRANE PRIPOVIJETKE
Isak Samokovlija (1899 - 1955), rođen u Goraždu, nakon završenih studija medicine u Beču služi kao ljekar u svom rodnom mjestu, zatim u Fojnici i Sarajevu. Autor je brojnih djela sa bosansko-jevrejskom tematikom, a na njegovo književno djelo mnogo je utjecalo odrastanje uz rijeku Drinu u Goraždu. Ivo Andrić ga je nazvao jednim od najboljih pisaca koje je Bosna i Hercegovina dala, a Meša Selimović je rekao kako je Samokovlija, izuzmemo li Andrića, najbolji bosanski pripovijedač poslije Kočića.
|
|
|
MEŠA SELIMOVIĆ: DERVIŠ I SMRT
Meša (Mehmed) Selimović (Tuzla, 1910 – Beograd, 1982) je svoj stvaralački vrhunac dosegnuo romanom "Derviš i smrt" (1966), svojevrsnom parabolom o ljudskoj tragičnosti. Radnja romana odvija se u Sarajevu u 18. stoljeću, prodire u istočnjačko i islamsko ozračje, a intertekstualno se oslanja na Kur'an, istodobno kao njegova misaona apologija ali i antiteza. Kroz introspekciju glavnog lika, derviša, Selimović je lirsko-meditativnim postupkom problematizirao pitanja egzistencije i identiteta, odnos otuđene i odgovorne svijesti, dogme pobune, akcije i kontemplacije.
|
|
|
IVO ANDRIĆ: NA DRINI ĆUPRIJA
Ivo Andrić (Travnik, 1892 – Beograd, 1975) dobitnik je Nobelove nagrade za književnost (1961). Njegov roman "Na Drini ćuprija" (1945) sastoji se od niza manjih, gotovo samostalnih novelističkih cjelina. Simbolično je središte most na Drini, a u vremenski raspon od gotovo četiri stoljeća (1516 – 1914) utkana je kolektivna sudbina te su opisani događaji koji ocrtavaju duh i filozofiju bosanske kasabe.
|
|
|
MEHEDALIJA MAK DIZDAR: KAMENI SPAVAČ
Mehmedalija Mak Dizdar (1917. - 1971.) je jedan od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika. Njegova djela "Kameni spavač" i "Modra rijeka" su vjerovatno najznačajnije bosanskohercegovačke pjesničke kreacije dvadesetog stoljeća. Glavni Dizdarev pjesnički rad počinje 1954. godine, kada izlazi njegova poema "Plivačica", i traje do iznenadne smrti 1971. godine. U tom razdoblju objavio je i niz pjesničkih zbirki: "Okrutnost kruga", "Koljena za Madonu", "Ostrva"..., kao i hrestomatiju "Stari bosanski tekstovi".
|
|
|
DARIO DŽAMONJA: PRIČE
Dario Džamonja (Sarajevo, 1955. - 2001.),bio je kolumnista u časopisima Slobodna Bosna, Večernje novine, Naši dani, Oslobođenje, Komunist, Valter i Valter ekspres, te urednik u časopisu Lica. Dobitnik je nagrade Veselin Masleša za najbolju knjigu proze za 1985. godinu, te Fund Free Expression Award 1993, Writes Club Madison II nagrada za Non-fiction 1994. i otkupne nagrade za poeziju Madison 1996. godine. Daco, kako ga je zvala sarajevska raja, ostat će upamćen po kratkim pričama i hronikama, nastalim na osnovu doživljaja iz njegovog burnog boemskog života, koje i danas uveseljavaju svakog čitaoca, tjerajući ga na smijeh do suza.
|
|
|
EMIR ŠAKOVIĆ: PJESME IZ POUZDANIH IZVORA
...Pisati o Sarajevu i Bosni je stvar elementarnog poštenja, koje se kod Šakovića ogleda kroz saznanje, svjedočenje i stil. Postati svjedokom, a ne sudijom – jedini je moral sa kojim raspolaže autor. Egzistencijalna pitanja ovdje nadvisuju „poeziju“ i filozofiju postajući tako i jedno i drugo. Poezija je prostor za razgovor, mogućnost da se ispriča priča...
Biblioteka grada Sarajeva, 2005., 121 str.
|
|
|
HAJRUDIN HADŽIĆ: PJESME, NAPJEVI I NARODNI OBIČAJI KRALJEVE SUTJESKE I ŠIRE OKOLICE
...Knjiga ''Igre, napjevi i narodni običaji Kraljeve Sutjeske i šire okolice'' spada među rijetka muzička izdanja koja su usmjerena prezentaciji muzičke baštine Bosne i Hercegovine, koja je još uvijek nedovoljno istražena. Knjiga je napisana perom iskusnog praktičara-etnokoreografa, koji je 5 decenija djelovao u amaterskim folklornim ansamblima i učestvovao na smotrama, festivalima. Obilazio je ove krajeve, posmatrao igre i slušao instrumente (dvojnice i šargiju), pravio audio zapise (notne zapise su kasnije radili muzički stručnjaci), zapisivao igre kako i sam kaže ''po sistemu koji mi se čini pristupačnim rukovodiocima folklornih grupa'' i pri tom ih je i sam učio da bi ih mogao vjerno prenijeti na igrače i očuvati izvoran oblik igre...
Biblioteka grada Sarajeva, 2004., 269 str.
|
|
(541KB)
PDF |
OMER IBRAHIMAGIĆ: DEJTON=BOSNA U EVROPI: PRAVNA SUŠTINA DEJTONA
U posljednje vrijeme mnogi se pozivaju opravdano ili neopravdano na Dejton. Tako da im je Dejton postao neka vrsta zaštitnog znaka za svoje postupke. Otuda je bilo potrebno pokušati objasniti šta je pravna suština Dejtona, što je i tema ove knjige prof. Omera Ibrahimagića.
Sarajevo: Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca, 2001., 309 str.
|
|
(353KB)
PDF
|
OMER IBRAHIMAGIĆ: DRŽAVNO-PRAVNI RAZVITAK BOSNE I HERCEGOVINE
U jednoj neobično kondenziranoj formi, koncentracijom na ključne tačke bosanskohercegovačke povijesti, iz perspektive državno-pravnog diskursa, što implicintno a što u eksplicitnim
formulacijama, demistificirajući hegemonističke državnopolitičke i nacionalne koncepcije spram Bosne, u tom nastojećem pregnuću participira i knjiga prof. dr. Omera Ibrahimagića "Državno-pravni razvitak Bosne i Hercegovine". U tom kontekstu, knjiga zastupa temeljnu tezu da postoji kontinuitet u bivstvovanju, poviješću uobličenog, kulturnoobičajnog, političkog i državno-pravnog individualiteta Bosne. Naravno, ovaj se individualitet u knjizi, primarno, promatra u njegovoj dražavno-pravnoj sadržini. No, od posebne je važnosti i to što prof. Ibrahimagić podcrtava da se kontinuitet u povijesnoj individualnosti Bosne temeljio i na kontinuitetu njenog teritorijalnog integriteta. (Iz Predgovora)
Sarajevo:Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca, 1998., 135 str.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
 |
