Kulturna baština Bosne i Hercegovine ( Klikom na sliku otvarate digitalizirani zapis ili fotografiju)
|
|
315X480
(107KB)
JPG |
BOSANSKI PRIJATELJ
Časopisom "Bosanski prijatelj" započinje povijest bosanskohercegovačke periodike. Godine 1850. Ivan Franjo Jukić počinje izdavati časopis "Bosanski prijatelj", prvi književni časopis u BiH utemeljen na programu ilirskog pokreta. Izašla su tri broja, prvi 1850., drugi 1852., a treći tek 1861. Svi brojevi časopisa štampani su u Zagrebu.
|
|
|
BOSANSKI VJESTNIK
"Bosanski vjestnik" pokrenut je i štampan u Sarajevu 1866. godine sa otvaranjem Sopronove pečatnje, prve moderne štamparije. To je bio list političkog i zabavno-poučnog sadržaja, a uređivao ga je Ignjat Sopron.
|
|
|
BOSNA
"Bosna" je bila zvanični list Bosanskog vilajeta koji je izlazio od 1866. do 1879. godine u Sarajevu, s uporednim dvojezičnim tekstom na turskom i srpskom jeziku. "Bosna" je donosila prije svega tekstove važnijih zakona i naredaba, objašnjavala ih i tumačila, a uz to i objavljivala kraće informacije iz političkog, privrednog, kulturnog i uopće društvenog života. U toku trinaestogodišnjeg izlaženja u "Bosni" se promijenilo nekoliko urednika: Mustafa Refet Imamović, Mehmed Šakir-Kurtćehajić, Salih Biogradlija, Javer Baruh, Nuruddin Kurtćehajić i Kadri Carigradlija
|
|
|
SARAJEVSKI CVJETNIK
"Sarajevski cvjetnik" (Gülşen-i saray) je bio poluzvanični političko-književni sedmični list u Bosni i
Hercegovini. Štampan je u Vilajetskoj štampariji, a njegov osnivač i urednik bio je Mehmed Šaćir
(Šakir) Kurtćehajić. Izlazio je u periodu od 26. decembra 1886. do 01. jula 1872. godine. List je štampan dvojezično − prva i četvrta strana štampane su ćirilicom i ijekavicom, a druge dvije
arapskim pismom i turskim jezikom.
|
|
|
NERETVA
"Neretva" je, kao i "Bosna" pisan dvojezično s uporednim tekstom arebicom na turskom jeziku i ćirilicom. Prvi broj "Neretve" izašao je 19. februara 1876. godine a štampan je u "Tiskari vilajeta hercegovačkog". List su u ime Vilajetske uprave uređivali službenici: Mehmed Hulusi i Jozef Alkalaj. List "Neretva" izlazio je u svega 300 primjeraka i nije poznato koliko je brojeva izdano. Kreševljaković navodi da je izašlo ukupno 38 brojeva, iako se pretpostavlja da su izdana i 2-3 broja više.
|
|
|
SARAJEVSKI LIST
Najstarije novine koje su u Bosni i Hercegovini izlazile na starosmanskom jeziku bio je "Kalendar Salname-i vilajet-i Bosna" (Godišnjak Bosanskog vilajeta), kao službeno glasilo Vilajetske uprave koji je pokrenut 1866. a ugašen 1878. godine s aneksijom Bosne i Hercegovine od strane Austrougarske monarhije. Ponovo je pokrenuto njegovo izlaženje 1882., nepune četiri godine po okupaciji, ovaj put pod nazivom "Bosna ve Hersek vilajeti salanmesi" nastavivši izlaziti sve do 1892. pod okriljem Zemaljske vlade i štampanju u Zemaljskoj štampariji u Sarajevu. List je i u ovom periodu predstavljao jednu vrstu službenog godišnjaka, s obzirom da je tretirao službene teme monarhijske uprave. U periodu od sredine 1881. pa do 1892. godine ove će novine prerasti u "Sarajevski list".
|
|
|
BOSANSKA VILA
"Bosanska vila" je list za zabavu, pouku i književnost. Pokrenut je u Sarajevu 1885. godine. Osnivači
su bili Nikola Šumonja, Božidar Nikašinović, Stevo Kaluđerić i Nikola Kašiković. Izlazila je
redovno dva do tri puta mjesečno i štampana je ćirilicom. Do 1895. godine bila je jedini književni
list u Bosni i Hercegovini.
|
|
|
GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA
"Glasnik Zemaljskog muzeja" BiH je časopis Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu.
Glasnik obuhvata sve sfere istraživanja prošlosti Bosne i Hercegovine kroz stoljetno izlaženje. Prvi broj GZM izašao je 1889., u godini dana poslije osnivanja Zemaljskog muzeja u Sarajevu 1888. Dugo vremena imao je svoju široku liniju proučavanja, a kasnije je dobio profilaciju na izučavanja prošlosti kroz pojedine oblasti i struke.
Od 1889. do 1943. GZM je zadržavao početnu širinu kroz radove svojih saradnika. Nova serija pokrenuta je poslije 1945. Prirodne nauke su bile izdvojeni dio (1954-). Od 1946. do 1953. bile su izdvojene Društvene nauke, a od 1954. one se dijele na Istoriju i Etnografiju (1954-1957) i Arheologiju (1954-). Od 1958. kreće zasebno i Etnologija. Tri osnovna smjera (Prirodne nauke, Arheologija i Etnologija) sačinjavaju današnju formu Glasnika Zemaljskog muzeja.
|
|
|
NADA
"Nada", list namijenjen pouci, zabavi i umjetnosti, je književni časopis koji je izlazio dva puta mjesečno u periodu od 1895. do 1903. godine. Ovaj časopis pokrenuo je Kosta Hörmann, koji je bio i glavni urednik; dok je književni podlistak uređivao Silvije Strahimir Kranjčević.
|
|
|
ZORA
"Zora" - list za zabavu, pouku i književnost. List je pokrenut u Mostaru 15. aprila 1896. i izlazio, dva puta mjesečno, do kraja decembra 1901. Prva dva godišta uređivali su Aleksa Šantić i Svetozar Ćorović, treće Aleksa Šantić i Jovan Dučić.
|
|
|
BEHAR
"Behar", list za pouku i zabavu, je časopis pokrenut 1900. godine. Osnivači Behara bili su Edhem
Mulabdić, Safvet-beg Bašagić i Osman Nuri Hadžić, a štampanje lista finansirao je Ademaga
Mešić iz Tešnja. Prvi broj časopisa izašao je 1. maja 1900. i neprekidno je izlazio deset godina,
dva puta mjesečno, a od 1927. do 1945. godine nastavio je izlaziti pod nazivom Novi Behar.
|
|
|
GAJRET
Glasilo "Gajreta", društva za potpomaganje đaka muslimana na srednjim i višim školama izlazio je u Sarajevu od augusta 1907., sa prekidima, do početka 1941. godine. Urednici časopisa bili su: Edhem Mulabdić, Mustajbeg Halilbašić, Osman Đikić, Murat Sarić, Avdo Sumbul, Šukrija Kurtović, Abdurezak Hifzi Bjelevac, Hamid Kukić i Hamza Humo.
|
|
|
OSLOBOĐENJE
Poslovni sistem "Oslobođenje" osnovan je 30. augusta 1943. godine kada je u Donjoj Trnovi kod Bijeljine štampan prvi broj lista "Oslobođenje". Tradicija ove kuće je mnogo duža. Još davne 1866. godine u Sarajevu je osnovana štamparija zanatskog tipa koja neposredno poslije Drugog svjetskog rata postaje organizacioni dio novinske kuće "Oslobođenje" čija je osnovna djelatnosti bila oslonjena na novinsku štampariju ali je zadržana i knjiško-merkantilna proizvodnja. Izvor: www.oslobodjenje.ba
|
|
|
ODJEK
Revija "Odjek" je najstariji magazin za umjetnost, kulturu, nauku i društvena pitanja u Bosni i Hercegovini nastao 1947. godine. "Odjek" je svoj ugled izgradio već na prostoru bivše Jugoslavije. Cijenili su ga u cijeloj bivšoj domovini, ali i van nje. I zbog "Odjeka", Sarajevo je bilo u fokusu interesa kulturne javnosti ex Jugoslavije. U njemu su objavljivani tekstovi, književne, poetske, kritičke, filozofske provenijencije, prilozi iz pera najuglednijih pisaca i intelektualaca iz bivše Jugoslavije ali i šire. Mnogi značajni intelektualci iz Bosne i Hercegovine bili su njegovi urednici. Izvor: www.odjek.ba
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| |
