Preambula
Ovaj Etički kodeks i kodeks profesionalnog ponašanja predstavlja niz etičkih smjernica za bibliotekare i druge informacijske djelatnike, te bibliotečka i informacijska društva pri izradi ili reviziji vlastitih kodeksa. Osnovna funkcija Etičkog kodeksa može se opisati kao:
- poticanje promišljanja o načelima po kojima bibliotekari i drugi informacijski djelatnici mogu stvarati pravila i rješavati nedoumice,
- poboljšavanje profesionalne samosvijesti,
- osiguravanje transparentnosti korisnicima i društvu općenito.
Ovim se kodeksom ne kani zamijeniti postojeće kodekse ili ukinuti obavezu razvijanja vlastitih kodeksa profesionalnih društava kroz istraživanje, savjetovanje i kooperativnu izradu nacrta. Ne očekuje se da se napuci ovoga kodeksa slijede u cijelosti. Ovaj kodeks sastavljen je u uvjerenju da je:
Bibliotekarstvo u samoj svojoj biti je etička djelatnost koja utjelovljuje pristup bogat vrijednostima u profesionalnom radu s informacijama. Zadnjih stoljeća zbog sve složenije strukture društva potreba za širenjem ideja i informacija dobiva sve veće značenje, što opravdava postojanje biblioteka i bibliotekarstva. U modernom je društvu uloga informacijskih ustanova i profesionalaca, uključujući biblioteke i bibliotekare, podupirati najbolji mogući način bilježenja i prikazivanja informacija te ponuditi pristup tim informacijama. Informacijske usluge koje služe društvenom, kulturnom i ekonomskom blagostanju nalaze se u srcu bibliotekarstva. Stoga, bibliotekari snose i društvenu odgovornost.
Nadalje, uvjerenje da je ljudska potreba dijeliti informacije i ideje podrazumijeva priznavanje informacijskih prava. Ideja ljudskih prava, kako je definirana u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda (1948.), zahtijeva od svih nas da prepoznamo i priznamo ljudskost drugih osoba i poštujemo njihova prava. Posebno Članak 19. naglašava da sva ljudska bića imaju pravo na slobodu mišljenja, izražavanja i pristupa informacijama. Članak 19. izričito određuje pravo na „slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja putem bilo kojeg sredstva javnog priopćavanja i bez obzira na granice“ što pruža osnovu za postojanje biblioteka i moderno i progresivno bibliotekarstvo. IFLA je svojim izjavama, manifestima, strategijama i tehničkim dokumentima, koji su prebrojni da ih se navodi, proširila shvaćanje rada s informacijama. Taj rad implicitno obuhvaća i ideju o informacijskim pravima i njihovu značenju za struku i društvo općenito. Naglasak na informacijskim pravima obavezuje bibliotekare i druge informacijske djelatnike da razviju načelnu kritiku relevantnih zakona i da budu spremni pružiti savjet i, ako je prikladno, zagovarati poboljšanje sadržaja zakona i njihove primjene.
Klauzule ovog Etičkog kodeksa nadograđuju se na osnovna načela opisana u preambuli, a cilj im je pružiti skup preporuka za profesionalno ponašanje. IFLA uviđa da iako bi ova osnovna načela trebala ostati bit svakog takvog kodeksa, pojedinosti će se u kodeksu nužno razlikovati ovisno o pojedinom društvu, stručnoj zajednici ili virtualnoj zajednici. Sastavljanje kodeksa temeljna je funkcija stručnog društva, baš kao što je etičko promišljanje nužno svim profesionalcima.
U tu svrhu IFLA preporučuje IFLA-in Etički kodeks svim svojim društvima i ustanovama članovima te bibliotekarima i informacijskim djelatnicima kao pojedincima. IFLA preuzima odgovornost za reviziju ovog kodeksa kad god se za tim ukaže potreba.
- PRISTUP INFORMACIJAMA
Osnovna je zadaća bibliotekara i drugih informacijskih djelatnika svima osigurati pristup informacijama u svrhu osobnog razvoja, obrazovanja, kulturnog uzdizanja, slobodnih aktivnosti, ekonomske djelatnosti i obaviještenog sudjelovanja u demokratiji i u njezinom unapređenju.
Bibliotekari i drugi informacijski djelatnici odbijaju svaki oblik uskraćivanja ili ograničavanja u pristupu informacijama i idejama, najčešće cenzuru koju nameću države, vlade i vjerske ustanove ili ustanove civilnog društva.
Bibliotekari i drugi informacijski djelatnici koji nude usluge javnosti trebali bi uložiti svaki napor za omogućavanje besplatnog pristupa svojim zbirkama i uslugama za korisnike. Ako se plaćanje članarine i administrativnih usluga ne može izbjeći, one bi trebale biti najniže moguće, a za socijalno ugrožene osobe trebala bi se osmisliti dodatna praktična rješenja.
Bibliotekari i drugi informacijski djelatnici promiču i objavljuju svoje zbirke i usluge s ciljem osvještavanja korisnika i potencijalnih korisnika o njihovom postojanju i dostupnosti. Bibliotekari i drugi informacijski djelatnici koriste najdjelotvornije načine za omogućavanje pristupa građi za sve. U tu svrhu, oni nastoje osigurati da internetske stranice biblioteka i drugih informacijskih ustanova poštuju međunarodne standarde o dostupnosti te da im je omogućen neometan pristup.
- ODGOVORNOSTI PREMA POJEDINCIMA I DRUŠTVU
Kako bi promicali inkluziju i iskorijenili diskriminaciju, bibliotekari i drugi informacijski djelatnici sprečavaju uskraćivanje prava na informaciju i osiguravaju pružanje jednakih usluga svima bez obzira na dob, državljanstvo, političko uvjerenje, tjelesne ili mentalne sposobnosti, rodni identitet, nasljeđe, obrazovanje, prihode, status emigranta ili azilanta, bračni status, porijeklo, rasu, jezik, vjeru ili spolnu orijentaciju.
Bibliotekari i drugi informacijski djelatnici poštuju jezične manjine i njihovo pravo na pristup informacijama na njihovom jeziku.
Bibliotekari i drugi informacijski djelatnici organiziraju i predstavljaju sadržaj na način koji omogućuje samostalnom korisniku da pronađe potrebne informacije. Bibliotekari i drugi informacijski djelatnici pružaju pomoć i podršku korisnicima u traženju informacija.
Bibliotekari i drugi informacijski djelatnici nude usluge kojima razvijaju čitalačke vještine. Oni promoviraju informacijsku pismenost uključujući sposobnost utvrđivanja, pronalaženja, vrednovanja, organiziranja i stvaranja, korištenja i prenošenja informacija. Također promoviraju etičko korištenje informacija čime pomažu u sprečavanju plagiranja i drugih oblika zloupotrebe informacija.
Bibliotekari i drugi informacijski djelatnici poštuju zaštitu maloljetnika, no pritom osiguravaju da to ne utječe na informacijska prava odraslih osoba.
- PRIVATNOST, TAJNOST I TRANSPARENTNOST
Bibliotekari i drugi informacijski djelatnici poštuju ličnu privatnost i zaštitu ličnih podataka, koji se nužno razmjenjuju između pojedinaca i ustanova.
Odnos biblioteke i korisnika zasniva se na povjerljivosti podataka. Bibliotekari i drugi informacijski djelatnici poduzet će prikladne mjere kako bi osigurali da se korisnički podaci koriste isključivo u predviđene svrhe.
Bibliotekari i drugi informacijski djelatnici podupiru i promiču transparentnost kako bi se javnosti omogućio uvid u rad vlade, administracije i tvrtki. Također uviđaju da je u javnom interesu da takozvani „zviždači“ razotkriju svaku zloupotrebu, korupciju i zločin iako se razotkrivanjem krši povjerljivost.
- OTVOREN PRISTUP I INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO
U interesu je bibliotekara i drugih informacijskih djelatnika osigurati korisnicima biblioteke najbolji mogući pristup informacijama i idejama u bilo kojem mediju i formatu. To uključuje davanje podrške načelima otvorenog pristupa, otvorenog koda i otvorenih licenci.
Bibliotekari i drugi informacijski djelatnici teže da osiguraju korisnicima pravičan, brz, ekonomičan i učinkovit pristup informacijama.
Bibliotekari i drugi informacijski djelatnici imaju profesionalnu obavezu da zagovaraju uvođenje iznimki i ograničenja za biblioteke u pitanjima autorskog i srodnih prava.
Bibliotekari i drugi informacijski djelatnici partneri su autorima, nakladnicima i drugim tvorcima djela zaštićenih autorskim i srodnim pravima. Bibliotekari i drugi informacijski djelatnici prepoznaju prava autora i drugih tvoraca na intelektualno vlasništvo i nastojat će osigurati da se ta prava poštuju.
Bibliotekari i drugi informacijski djelatnici ugovaraju najpovoljnije uvjete pristupa građi u ime svojih korisnika i nastoje osigurati da pristup građi nije nepotrebno onemogućen ili ograničen primjenom zakona o intelektualnom vlasništvu te da licence nisu u suprotnosti s iznimkama za biblioteke propisane nacionalnim zakonodavstvom.
Bibliotekari i drugi informacijski djelatnici potiču vlade da uspostave sistem intelektualnog vlasništva koji jednako poštuje interese nositelja prava i pojedince i ustanove poput biblioteka koje im pružaju usluge.
Bibliotekari i drugi informacijski djelatnici također zagovaraju ograničenje autorsko-pravne zaštite, a jednom slobodne informacije trebaju ostati slobodne i besplatne.
- NEUTRALNOST, OSOBNI INTEGRITET I PROFESIONALNE VJEŠTINE
Bibliotekari i drugi informacijski djelatnici posvećeni su neutralnosti i nepristranosti u zbirkama, pristupu i uslugama. Neutralnošću se stvara ravnoteža i uravnotežen pristup informacijama.
Bibliotekari i drugi informacijski djelatnici definiraju i objavljuju dokumente o odabiru, organizaciji, zaštiti, nabavi i širenju informacija.
Bibliotekari i drugi informacijski djelatnici razlikuju lična uvjerenja od profesionalnih obaveza. Oni ne daju prednost osobnim interesima ili uvjerenjima pred neutralnošću.
Bibliotekari i drugi informacijski djelatnici imaju pravo na slobodu govora na radnom mjestu sve dok ona ne krši načelo neutralnosti prema korisnicima.
Bibliotekari i drugi informacijski djelatnici bore se protiv korupcije koja direktno utječe na bibliotekarstvo, primjerice u nabavi bibliotečke građe, zapošljavanju i napredovanju te poštivanju bibliotečkih ugovora i vođenju finansija.
Bibliotekari i drugi informacijski djelatnici teže profesionalnoj izvrsnosti tako što održavaju i obogaćuju svoje znanje i vještine. Teže najvišim standardima kvalitete usluge i time promiču ugled struke.
- ODNOS IZMEĐU KOLEGA I ODNOS IZMEĐU POSLODAVCA I ZAPOSLENIKA
Bibliotekari i drugi informacijski djelatnici odnose se jedni prema drugima čestito i s poštovanjem.
Bibliotekari i drugi informacijski djelatnici suprotstavljaju se svakoj mogućoj diskriminaciji pri zapošljavanju, s obzirom na dob, državljanstvo, političko uvjerenje, tjelesne ili mentalne sposobnosti, rod, bračni status, podrijetlo, rasu, vjeru ili spolnu orijentaciju.
Bibliotekari i drugi informacijski djelatnici promoviraju jednake plaće i povlastice za muškarce i žene na istovrijednim poslovima.
Bibliotekari i drugi informacijski djelatnici dijele svoje profesionalno iskustvo s kolegama te pomažu i usmjeravaju nove profesionalce pri ulasku u profesionalnu zajednicu i razvijanju njihovih vještina. Pridonose djelatnosti stručnoga društva i sudjeluju u istraživanju i objavljivanju u struci.
Bibliotekarstvo i drugi informacijski djelatnici teže stvoriti ugled i status na temelju svojeg profesionalnog djelovanja i etičkog postupanja. Ne nadmeću se s kolegama koristeći se nepoštenim metodama.