Na Konferenciji koju je organizirala Asocijacija informacijskih stručnjaka – bibliotekara, arhivista i muzeologa (BAM) i koja je okupila brojne stručnjake iz oblasti kulturne baštine, digitalizacije i novih tehnologija aktivno su sudjelovali i bibliotekari JU Biblioteka Sarajeva s tematskim izlaganjima i prezentacijama: mr. sc. Emira Kulenović, viši bibliotekar: “Izazovi profesije u tranzicijskom društvu ili revolucija koja je pojela svoju djecu: kritički osvrt na trendove digitalizacije bibliotečke građe“, Dalila Mirović, MA: “Sanjaju li androidi električne bibliotekare/ke? – primjene AI tehnologija u nacionalnim bibliotekama Evrope” i mr. sc. Narcis Saračević, bibliotečki savjetnik: “Digitalizirane zbirke Biblioteke Sarajeva: Zbirke starih i rijetkih knjiga, periodičnih publikacija, dokumenata i druge građe o Sarajevu i Bosni i Hercegovini“.
Zaključci Konferencije: “Evropske smjernice za saradnju biblioteka, arhiva i muzeja: Baštinske institucije u (post)digitalnom dobu”
- Digitalna transformacija kao trajni proces
Zaključak: Digitalna transformacija nije jednokratan proces već kontinuirani izazov koji zahtijeva stalno prilagođavanje.
Preporuka: Baštinske institucije trebaju trajno ulagati u digitalne tehnologije i obuku osoblja, uz održavanje ravnoteže između digitalne inovacije i očuvanja tradicionalnih pristupa.
- Važnost suradnje i umrežavanja
Zaključak: Suradnja između biblioteka, muzeja i arhiva ključna je za učinkovitije rješavanje izazova digitalnog doba.
Preporuka: Potrebno je poticati stvaranje mreža stručnjaka i institucija na lokalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini kako bi se razmjenjivala znanja i resursi.
- Očuvanje digitalne baštine
Zaključak: Digitalna baština, uključujući digitalne arhive i muzejske zbirke, suočava se s izazovima dugotrajnog očuvanja.
Preporuka: Razviti strategije za dugotrajnu pohranu digitalnih podataka, uz osiguranje da su ti podaci dostupni i u budućnosti.
- Povećanje dostupnosti i inkluzivnosti
Zaključak: Digitalne tehnologije pružaju priliku za širu dostupnost kulturne baštine i inkluzivnost u pristupu informacijama.
Preporuka: Institucije trebaju nastaviti raditi na digitalizaciji svojih zbirki i omogućiti lakši pristup korisnicima svih dobnih skupina i različitih potreba, uključujući osobe s invaliditetom.
- Etička pitanja i autentičnost
Zaključak: Digitalizacija kulturne baštine otvara pitanja autentičnosti, zaštite autorskih prava i etike u predstavljanju i korištenju baštinskih materijala.
Preporuka: Potrebno je razvijati etičke smjernice za digitalizaciju i distribuciju kulturnih dobara, kako bi se osiguralo da su materijali korišteni u skladu s pravnim i moralnim standardima.
- Potencijal novih tehnologija
Zaključak: Tehnologije poput umjetne inteligencije, proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR) mogu pružiti nove načine interpretacije i prezentacije baštine.
- Skretanje pažnje na lošu situaciju kulturnih institucija
Zaključak: Posebno zabrinjava neriješen status i neadekvatna podrška ključnim kulturnim institucijama u Bosni i Hercegovini, uključujući Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku BiH (NUB BiH), Historijski muzej BiH, Umjetničku galeriju BiH i druge. Ove institucije, koje su okosnica očuvanja i promocije kulturnog naslijeđa, suočavaju se sa ozbiljnim izazovima zbog pravne nesigurnosti i nedostatka stabilnih izvora finansiranja.
Preporuka: Hitno je potrebno rješavanje pravnog statusa ovih institucija, osiguranje stalnih finansijskih sredstava i podrške od strane nadležnih vlasti, kako bi se omogućilo njihovo stabilno i dugoročno funkcionisanje.
Izvor: bam.ba